Učenici 8.a i 8.b razreda Osnovne škole Ivana Zajca, 20. travnja 2026. posjetili su Muzejsku zbirku Kastavštine i Memorijalni centar „Lipa pamti“ pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, a u pratnji razrednice Dinke Bajčić Pavletić, razrednika Nevena Fabijanića i učiteljice hrvatskog jezika Anite Čule.

Učenici su uz stručno vodstvo najprije posjetili kastavsko groblje gdje su saznali detalje o otporu i hrabrosti stanovnika Kastva prema okupatorima u Drugom svjetskom ratu. Posebno je spomenuta mlada i hrabra partizanka Lovorka Kukanić koja je stradala. Nakon toga zaputili su se u Muzejsku zbirku Kastavštine gdje su saznali kako se Kastav razvijao kroz povijest i koju ulogu je odigrao u vrijeme narodnog preporoda. Učenici su također saznali povijesnu i dirljivu priču Kastavca Trinajstića koji je preživio zarobljeništvo u nacističkom logoru Dachau. 

Nakon Kastva, posjetili su Memorijalni centar „Lipa pamti“ u Lipi. Tamo su uz kustosicu muzeja saznali zanimljivosti o razvoju i važnosti sela Lipa koje se nalazi na pograničnom području između Hrvatske i Slovenije. Saznali su i tragične okolnosti velike nacističko/fašističke odmazde u kojoj je selo do temelja spaljeno, a stanovnici stradali, ukupno njih 269. Stravičan zločin dogodio se 30. travnja 1944. Preživjeli su samo oni koji su u tom trenutku bili pridruženi malim skupinama koje su organizirale otpor protiv okupatora. Razgledali su postav muzeja koji je s razlogom podijeljen na donji kat bijele i gornji kat crne boje. Učenicima su se dojmile stepenice koje su nas vodile do gornjeg kata jer hodajući po njima, slušali su jezive korake vojnika. Gornji dio muzeja je posebno i vrlo planski uređen, a posebno zanimljivo je bilo pratiti fotografije koje su snimali nacisti tih dana stradanja i koje su zahvaljujući gospođi iz Ilirske Bistrice stigle do muzeja. Prošetali su do lokaliteta Kvartirkina kuća pred kojom su stanovnici na dan stradanja sela ostavili svoje osobne stvari te su uvedeni u kuću u kojoj su stradali. Na tom mjestu se danas nalazi spomen ploča s imenima stradalih Lipljana. Na samom kraju učenici su, podijeljeni u grupe, pomoću plakata i eseja opisivali svoj doživljaj sela i njegovog stradanja te su isto prezentirali svojim kolegama. Bila je to vrlo dirljiva i poučna terenska nastava. Znanje o svojem kraju učenici su utvrdili i upotpunili.